Lagbanner Lagbanner Lagbanner Lagbanner Lagbanner Lagbanner Lagbanner Lagbanner Lagbanner

Anketa

Koje podatke tražite na ovim stranicama?
  Kontakt podatke

  Vijesti iz rada LAG-a

  Općenite vijesti


Rezultati
Lagbanner Lagbanner

Općina Rovišće



Sjedište: Rovišće

Adresa: Trg hrvatskih branitelja 2, 43212 Rovišće

MB: 0251870

Telefon: 043/878-079

Fax: 043/878-489

Mob: 098/377-910

E - mail: opcina.rovisce@bj.t-com.hr

Web stranica: www.opcina-rovisce.hr

Načelnik Općine Rovišće je Slavko Priščan.

Općina Rovišće leži na zapadnim obroncima Bilogore, ima površinu od 103,23 km2, a sastoji se od 12 naselja (Domankuš, Gornje Rovišće, Kakinac, Kovačevac, Kraljevac, Lipovčani, Podgorci, Predavac, Prekobrdo, Rovišće, Tuk i Žabjak), u kojima, prema popisu stanovništva iz 2011. godine, živi 4.822 stanovnika. Najveća naselja su Rovišće i Predavac, koja se nalaze na prometnici Zagreb – Bjelovar.

Rovišće se prvi puta spominje u sačuvanom dokumentu iz 1232. godine. Tada je kralj Slavonije herceg Koloman darovao posjed Konjsku dvojici Rovišćanaca, Dragi i Dragecu, ocu i sinu. Dakle, Rovišće je već u 13. stoljeću tvrđa-grad, čiji su stanovnici bili u kraljevoj vojnoj službi. U povelji iz 1255. godine piše da je u Rovišće 4. travnja po zapovjedi kralja Bele IV. došao ban Stjepan kako bi utvrdio prava i povlastice stanovnika. Dokumenti iz 1232. godine spominju Rovišće kao župu ili županiju koju čine slobodni ljudi, posebnih obveza za vojnu službu jednog kraja ili regijske župe, te kazuje da je posjed Konjska u Rovišćanskoj župi.

Granica Rovišćanske župe protezala se na zapadu do potoka Velika, na sjeveru do Bilogore i Gornje Komarice, na jugu do rijeke Česme, a istočna granica ide rječicama Bjelovacka i Dobrovita, sve do naselja Bjelovar, Kupinovac i Jabučeta.

Koliko je nekada Rovišće bilo važno središte zbog zemljopisnog položaja vidi se i po tome što je ovdje 1279., 1341. i 1475. godine održano nekoliko sabora Slavonskog plemstva.

Poslije ukinuća Rovišćanske upravne župe, Rovišće i dalje zadržava određenu važnost. Novouređena Križevačko-rovišćanska županija, po župansko sudskom zapisu osniva se1348. godine. U drugoj polovici 14. stoljeća Križevcima kao županijskom sjedištu pridružila su se područja Čazme, Grđevca i Gorbonoka. Poslije 1391. godine Rovišće se više ne spominje kao županija, nego samo kao kotar.

U dokumentima kasnog srednjeg vijeka kaže se da su Rovišćani gradili tvrđu. Najezdom Turaka tvrđa je narodu poslužila kao sigurno utočište, a na utvrđenom prostoru moglo se smjestiti oko 50 kuća za stanovanje. U to vrijeme razvija se obrt i trgovina, te se održavaju veliki godišnji sajmovi. Rovišće postaje raskrižje putova Zagreb – Virovitica, te Koprivnica – Čazma – Sisak – Topusko – Bihać - Split.

Od 1532. do 1538. godine Turci pale i pljačkaju ove krajeve i odvode mnogo ljudi u tursko roblje. Godine 1597. ponovo se obnavlja tvrđa u Rovišću. U vrijeme Vojne krajine granice su stalne. Poslije Karlovačkog mira 1699. godine Rovišće kao krajiška tvrđa gubi važnost i postaje obično krajiško selo u sastavu Križevačke pukovnije.

Rimokatolička župa Presvetog Trojstva u Rovišću obnovljena je 1789. godine, tako da se Rovišće sa selima Breza, Prgomelje, Rajić, Tuk i Žabjak odvojilo od župe Cirkvena. Tada se obnavlja starodrevna roviška župa. Crkva Presvetog Trojstva u Rovišću prvi puta se spominje u popisu župa goričkog arhiđakona Ivana 1334. godine.

Prema povijesnim izvorima, godine 1706. crkva se nalazi u sredini sela. Godine 1743. navodi se da je crkva zidana s drvenim zvonikom. Iz povijesnih izvora se ne može pouzdano utvrditi kad je sagrađena današnja crkva. Sigurno je da je roviška crkva obnovljena izvana i iznutra 1828. i 1829. godine. U vrijeme Prvog svjetskog rata, 1916. godine, crkva je ostala bez zvona. Današnja zvona su nabavljena 1920. godine. Dugogodišnji župnik, sada pokojni, Lovro Hadrović obnovio je, uz pomoć župljana, 2000. godine crkvu izvana i iznutra. Župnici Krunoslav Detić i Mihiil Gojani, kao sadašnji župnik, nastavili su s obnovom sakralnih objekata na području župe, a ove 2017. godine započeta je izgradnja kapele u Podgorcima. Važno je naglasiti da obnovu i izgradnju sakralnih objekata, te kulturne aktivnosti župe cijelo vrijeme financijski podupire općina, a za kapelu u Podgorcima darovala je i zemljište za izgradnju.

U Rovišću je postojala velika pravoslavna crkva stara više od 200 godina, koja se 1979. godine srušila zbog dotrajalosti.

U Predavcu se stvara naselje koje od 1789. godine pripada župi Rovišće, u kojem je jednobrodna klasicistička građevina, kapelica Sv. Vida. Vizitator 1842. godine opisuje kapelicu: ima drveni zvonik, drvenu sakristiju, glavni oltar Sv. Ilije i dosta je zapuštena. Današnja kapela građena je od 1847. do 1850. godine. Godine 1882. kapelica dobiva novi oltar Sv. Vida. Kapelica je 1893. godine temeljito obnovljena, a 1896. godine dobiva novi crijep. Danas je Kapela Sv. Vida spomenik kulture, posljednji je put znatnije izvana obnovljena 1997. godine, a iznutra 2016. godine.

Škola u Rovišću osnovana je 1830. godine. Do 1876. godine postojale su dvije škole: Katolička učionica i Grkoistočna učionica. Obuka se obavljala u učiteljskim stanovima.

Godine 1892. sagrađena je školska zgrada. Na školi su službovale po dvije osobe, jadan katolik i jedan pravoslavac. Godine 1925. stvara se treći odjel i postavlja prva učionica. Četvrti odjel otvara se 1935. godine. Sve do 1951. godine školski je prostor za rad u četiri razreda bio dostatan.

Školske godine 1951/52. adaptira se u učionicu prostorija u zadružnom domu, predviđena za čitaonicu. Slijedećih se godina nastava sve teže odvijala, pa se 1961. godine počela graditi nova, moderna školska zgrada, koja je uz proširenje 2001. godine i danas središnja škola Osnovne škole Rovišće. Osim proširenja zgrade škole, izgrađena je i moderna školsko-sportska dvorana u kojoj se, osim nastave tjelesnog odgoja, organizira i rekreacija za odrasle, te razne kulturne priredbe i javni skupovi. To je najveća škola u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji izvan područja gradova, sada ima 568 učenika raspoređenih u 38 razredna odjela. Osnovna škola Rovišće ima pet područnih škola: Predavac, Zrinski Topolovac, Podgorci, Kraljevac i Prgomelje. Školu u Rovišću polazile su neke ugledne osobe iz javnog života, kako nekada tako i u novije vrijeme, što služi na čast školi i cijeloj našoj općini.

Lokalna samouprava na našem području povijesno postoji od 1871. godine, kada je Rovišće bilo u sastavu Općine Sv. Ivan Žabno i Kotara Križevci. Općina Rovišće prvi put je ustrojena kao administrativno-upravna jedinica u razdoblju od 1955. do 1962. godine. Nakon toga, naselja koja čine današnju Općinu Rovišće bila su u sastavu bivše Općine Bjelovar, organizirana u dvije mjesne zajednice: Rovišće i Predavac. Nakon prvih lokalnih izbora u samostalnoj i demokratskoj Republici Hrvatskoj, 21. travnja 1993. godine konstituirano je prvo Općinsko vijeće Općine Rovišće, a taj dan je proglašen Danom Općine Rovišće i obilježava se svake godine. U razdoblju od 1993. do 1997. godine u sastavu Općine Rovišće bila su i naselja Zrinski Topolovac i Križ Gornji, koji su 1997. zajedno s naseljem Jakopovac postali Općina Zrinski Topolovac. Iste godine naselje Šiptari, koje je bilo u sastavu Općine Rovišće, postalo je dio Općine Kapela, a naselje Lipovčani je izdvojeno iz Općine Kapela i postalo sastavni dio Općine Rovišće.

Predsjednici Općinskog vijeća u razdoblju od ustrojavanja Općine Rovišće do danas bili su Josip Mesarov, Mira Makar, Đurđa Girtšal, Ivan Kovačević, Zdravko Heged i Luka Markešić.

Općinski načelnici su bili Vlado Kuzminović, Mirko Gregurin i Slavko Prišćan, koji tu dužnost obnaša i sada.

Stanovnici Općine Rovišće bili su zastupljeni i na županijskoj i na državnoj razini, a Željko Ledinski iz Kovačevca bio je i župan Bjelovarsko-bilogorske županije.

Želeći vrednovati rad i doprinos pojedinaca i pravnih osoba koje su zaslužne za boljitak i razvoj naše sredine, Općina Rovišće dodijelila je brojna priznanja, a za osobno isticanje naročitim zaslugama za Općinu Rovišće počasnim građanima proglašeni su: prečasni Lovro Hadrović, župnik Rkt. Župe Presvetog Trojstva u Rovišću i dekan, Mirko Gregurin, dipl.ing., tadašnji načelnik Općine Rovišće i general-pukovnik Mile Ćuk, dipl.ing.

Postojanje Općine Rovišće donijelo je mnoge koristi našim mještanima. Raspolažući sredstvima općinskog proračuna, a uz pomoć županije i sredstva povučenih sa državne razine izgrađen je vodovod u većini naselja, nogostupi i pješačke staze, mrtvačnice u Rovišću i Predavcu. Modernizirale su se nerazvrstane i županijske ceste, uređivali javni i društveni objekti u svim naseljima, održavaju se javne površine i groblja, a za te svrhe osnovano je i općinsko komunalno poduzeće Komunalac Rovišće d.o.o. Vodi se briga o djeci, o obiteljima lošeg socijalnog statusa, odgoju i obrazovanju, kulturi i športu, vatrogastvu i civilnoj zaštiti kroz ostvarivanje godišnjih programa javnih potreba i financiranje djelovanja udruga civilnog društva. Brojni su projekti planirani ili započeti, a posebno treba istaći izgradnju vodovoda na cijelom području Općine Rovišće u sklopu aglomeracije Bjelovar – Gudovac – Rovišće, projektiranje sustava odvodnje, te temeljito preuređenje raskrižja u centru Rovišća, kojemu će investitor biti Hrvatske ceste.

Civilni sektor je važan segment života u našoj općini, te se kontinuirano potiču njegove aktivnosti kroz suradnju s udrugama koje okupljaju naše mještane na raznim područjima društvenog života. Najveću tradiciju ima vatrogastvo koje je organizirano kroz Vatrogasnu zajednicu Općine Rovišće (VZO Rovišće), a okuplja devet Dobrovoljnih vatrogasnih društava (DVD-a). Najstarije i najbrojnije je DVD Rovišće, osnovano 1890. godine. Vatrogasna limena glazba Predavac, koju su kao puhački orkestar osnovali doseljeni Česi još davne 1884. godine, djeluje i danas i dobitnik je brojnih nagrada i priznanja za svoj rad. Kulturu i tradiciju ovoga kraja promiče i njeguje KUD Rovišće, koji je ove godine obilježio 30 godina postojanja. Na športskom polju djeluju 4 nogometna kluba: HNK Rovišće, NK „Dinamo“ Predavac, NK „Tosk“ Tuk i NK „Hrvatski sokol“ Podgorci, zatim 2 ribička društva: Športsko ribolovno društvo (ŠRD) „Ribič“ Rovišće i Športsko ribolovno društvo (ŠRD) „Grabik“ Predavac, te Šahovski klub za rad s mladima „Ivan Dvoržak“ Rovišće – Zrinski Topolovac, Konjički klub „Zlatna potkova“ Kakinac i Konjički klub „Sokol“ Podgorci. Na području lovstva djeluju 3 udruge: Lovačka udruga „Srndać“ Rovišće, Lovačko udruženje „Kuna“ Kraljevac i Lovačko društvo „Šljuka“ Predavac. Aktivne su i 2 udruge umirovljenika: Rovišće i Predavac. Osim toga, djeluju i Udruga voćara, vinogradara i povrćara Rovišće, Udruga žena Općine Rovišće, Odred izviđača „Bilogora“ Rovišće, Udruga hrvatskih branitelja liječenih od PTSP-a Bjelovar - Klub Rovišće, Ramska zajednica, Oldtimer klub „Klipnjača“ i Općinsko društvo Crvenog križa.

Domovinski rat na području Općine Rovišće, na sreću, nije obilježen većim razaranjima materijalnih dobara, osim šteta na stambenim objektima uzrokovanih eksplozijom skladišta streljiva na Barutani, koja se nalazi u neposrednoj blizini naselja Predavac i Prekobrdo. Mnogi naši mještani su se uključili u aktivnu obranu domovine i sudjelovali u policijskim i vojnim postrojbama na raznim ratištima diljem Lijepe naše. Za ljepšu budućnost svih nas život je dalo 11 branitelja iz Općine Rovišće: Ivan Cvrtila, Roko Grgić, Petar Grubeša, Eduard Kukal, Stjepan Legčević, Vlado Makar, Momir Pajić, Branko Petrečija, Nikola Petrić, Josip Stanša i Milan Vuković. Njima u čast i na spomen podignuta su spomen-obilježja u Rovišću, Predavcu i Podgorcima.

Gospodarstvo u Općini Rovišće uvjetovano je velikim dijelom prirodnim i prometnim položajem općine, koji omogućavaju uspješan razvoj poljoprivrede, posebno stočarstva i voćarstva, te malog poduzetništva. Općina Rovišće je 2016. godine donijela Strateški razvojni program Općine Rovišće za razdoblje 2015. do 2020. godine, važan dokument koji analizira stanje u gospodarskom, civilnom i javnom sektoru, te daje smjernice za razvoj. Općina Rovišće prema indeksu razvijenosti spada u I. skupinu (razvijenost manje od 50% prosjeka RH). Statistički podaci o gospodarskim subjektima iz 2014. godine iskazuju brojku od 29 malih poduzeća i 37 aktivnih obrta, od kojih su najbrojniji oni koji se bave trgovinom i uslugama. Da bi se dobila cjelovita slika stanja, ovim podacima treba pridodati i gospodarske subjekte koji imaju svoje poslovnice ili izdvojene pogone na našem području, kao i javne ustanove.

Povijesno gledano, u sektoru poljoprivrede na ovome području postojala je duga tradicija zadrugarstva. Prva zadruga na području Općine Rovišće osnovana je 1925. godine kao Livadarska zadruga. Već 1936. godine osniva se Mljekarska zadruga Rovišće, čija se djelatnost sastojala od otkupa mlijeka s područja šireg od današnje Općine Rovišće. Zadruga, osim proizvodnje i otkupa mlijeka, razvija i preradu mlijeka preko Mljekare Rovišće. Posebno je važno istaći da se u toj mljekari proizvodio sir ribanac, koji se u cijelosti plasirao na talijansko tržište. 1946. godine osniva se u Rovišću Nabavno-prodajna i potrošačka zadruga, s kojom se udružuje Mljekarska zadruga i Poljoprivredna zadruga Predavac. Time se stvaraju uvjeti za proširenje djelatnosti na svinjogojstvo. Preko zadruge na našem području, među prvima u Hrvatskoj, kod poljoprivrednih proizvođača mijenja se pasminski sastav svinja s velikim jorkširom i landrasom, čime se Poljoprivredna zadruga Rovišće razvila u jednog od najjačih proizvođača u stočarskoj proizvodnji na području ove regije.

Osim stočarstva, važna je i ratarska proizvodnja, najviše klasičnih kultura pšenice i kukuruza. To je bio preduvjet za gradnju električnog mlina u Rovišću 1940. godine, kao prerađivačkog pogona. Mlin je u međuvremenu obnavljan i moderniziran, te djeluje još i danas kao Oškera d.o.o. Rovišće, a djelatnost je proširena i na proizvodnju pekarskih proizvoda.

Sastavila: Danica Brkić Mikolčević, dipl.iur. - pročelnica Jedinstvenog upravnog odjela

LEADER

leader leader2
Lagbanner Lagbanner Lagbanner Lagbanner Lagbanner Lagbanner Lagbanner