Sjedište: Šandrovac

Adresa: Bjelovarska 6, 43 227 Šandrovac

Telefon: 043/874-128

Fax: 043/874-366

E-mail: opcina-sandrovac@bj.t-com.hr

Web stranica: www.sandrovac.hr

Načelnik Općine Šandrovac je Josip Dekalić.

Općina Šandrovac prirodno-geografski gledano, pripada prostoru Panonske (i peripanonske) megaregije, makroregiji Zavale sjeverozapadne Hrvatske. Obuhvaća prostor jedne karakteristične geografske cjeline, Bilogore, sa hrptom Bilogore, (sjeverno i sjeverozapadno) pobrđima Bilogore (sjeverno i sjeveroistočno) i dolinama Bedeničke i Kašljavačke (južno) .

Geografski gledano granice Općine teku:
- na sjeveru - hrptom Bilogore
- na istoku - grebenom pobrđa Bilogore i potočnim dolinama
- na jugu - rijekom Bedeničkom i potočnim dolinama
- na zapadu - grebenom pobrđa Bilogore i potočnim dolinama

Prostorno funkcionalno gledano, Općina Šandrovac se nalazi u istočnom dijelu grupe županija središnje Hrvatske, te jednim dijelom svoje teritorije dotiče ključno čvorište europskih i regionalnih prometnih pravaca.

S površinom od 62,78 km2 (2,33 % površine BBŽ) i 2095 stanovnika (1,75 stanovništva BBŽ) Šandrovac je općina ispodprosječne veličine na području Županije.

Depopulacija uslijed urbane tranzicije općinu Šandrovac zahvatila je nešto ranije nego veći dio Bjelovarsko-bilogorske Županije.

Općina Šandrovac nema:
- pograničnih područja
- obalnih područja
- plovnih putova
- zračnog prometa
- privrednih ribnjaka
- značajnih mineralnih sirovina
- značajnih turističkih kapaciteta

Područje današnje Općine Šandrovac prvi se puta spominje 1245.g. u darovnici kralja Bele pod nazivom Mušinja (Mosyna, Musyna itd). Međutim, 1491.g. mjesto prelazi u vlasništvo plemića Šandora (Sandroffy) te se gubi stari naziv Mušinja i prevladava Šandri-grad, Šandrovec i konačno se ustalio kao Šandrovac, a 1501.g. osnovana je i crkvena župa.

Godine 1540. odlučeno je da se u “Castellum Sandrosz” smjesti posada od 24 pješaka za obranu od Turaka. Utvrdu je na zemljovidu ubilježio Joan Sambucu Ortebi 1572. godine, da bi je nakon toga razorili Turci. Šandrovac je do prodora Turaka bio naseljen hrvatskim katolicima. Nakon poraza i povlačenja Turaka, Šandrovac se kao naselje ponovno izgrađuje. Područje Šandrovca ulazl i u prostor Vojne krajine, prema zemljovidu Varaždinskog generalata iz 1639. godine. Uz povratak Hrvata, vojna uprava doseljava i Vlahe. Novo naselje izgrađuje se istočnije od starog, koji su spalili Turci. Car Franjo I 1792. i 1794. godine Šandrovcu izdaje pravo održavanja sajmova.